Globalno zatopljenje, ali i druge vezane klimatske promjene sve su više izražene u današnje vrijeme. One su potaknute iskorištavanjem fosilnih goriva, ali također i devastacijom prirodnih ekosustava- ponajviše šuma, intenzivnim stočarstvom te ostalim negativnim ljudskim aktivnostima. Navedene promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova sa kojima se naša civilizacija susrela do sada.
Rješavanja problema vezanih uz globalno zatopljenje i povezane klimatske promjene leži u globalnoj organizaciji i suradnji svih stanovnika našeg planeta. Svi moramo djelovati u svojem najbližem okolišu kako bi omogućili održivi razvoj i opstanak Zemlje kakvu poznajemo. To svakako uključuje i promjene životnih navika pogotovo onih koje su znanstveno dokazane kao inicijatori navedenih globalnih negativnih promjena.
Međunarodni panel o klimatskim promjenama izradio je prognostičke modele utjecaja povećanja koncentracije stakleničkih plinova na globalnoj razini. Prema navedenim istraživanjima na prostoru Republike Hrvatske očekuje se porast prosječne godišnje temperature do 2050. godine za oko 2°C. Uz to, očekuje se da će se prosječan broj vrelih dana (> 35°C) i vrućih noći (> 20°C) udvostručiti u odnosu na period od 1961. do 1990. Uz povećanja temperature očekuje se da će u ljetnim mjesecima, dobu najveće aktivnosti bilja, doći do smanjenja padalina, ponegdje i preko 30%. Povećanjem globalne temperature, tj. energije u sustavu, doći će do pojačavanja intenziteta oluja, a posljedično i do pojačanja jačine puhanja vjetrova te povećanja količine padalina u kraćim vremenskim intervalima.
Uz navedene promjene na razini velikih zemljopisnih cjelina u Republici Hrvatskoj također se očekuju negativne promjene. U kontinentalnom dijelu Hrvatske očekuje se povećanje rizika od nastanka požara, povećanje temperatura vodenih površina te pad monetarne vrijednosti šuma uslijed degradacije i negativnih promjena u okolišu. Mediteranski dio Republike Hrvatske smatra se područjem koje će biti znatno zahvaćenom nizom negativnih promjena. Među ostalim, pretpostavlja se da će doći do povećanja rizika od požara, povećanja mogućnosti dezertifikacije- formiranja i širenja polupustinjske vegetacije i pustinja, povećanja mortaliteta stanovništva uslijed učestalih toplinskih valova, značajan gubitak bioraznolikosti, proširivanje prirodnog habitata nekih tropskih bolesti i druge promjene.
Globalno zatopljenje i ostale negativne promjene znatno će utjecati na pad kvalitete života na ovim prostorima, a o posljedicama velikih požara, jakih oluja i visokih temperatura možemo gotovo svakodnevno čuti u vijestima.
Posljedice klimatskih promjena biti će pojačane u urbanim prostorima zbog specifičnih efekata koji se tamo razvijaju uslijed specifičnih okolnosti. To su primjerice efekt toplinskog otoka, usmjeravanje vjetra uslijed utjecaja umjetnih kanjona visokih zgrada, ubrzano otjecanje oborinske vode i ostali. Negativne promjene i efekti neće samo utjecati na pad kvalitete života ljudi u gradovima, nego i na povećanje rizika od širenja požara otvorenih prostora u gradove te nastanka materijalne štete lomovima stabla. Zbog navedenih izazova, kao i posljedica nevremena u kojima nastaje velika materijalna šteta potrebno je društveno odgovorno, održivo i efikasno upravljati urbanom zelenom infrastrukturom.
Nedvojbeno je da postojanje stabala u gradovima povećava navedene rizike, međutim znanstvenici su složni da je upravo povećanje pokrovnosti krošnja stabala, u urbanim kao i u ruralnim područjima, najefikasniji izlaz iz nezavidne situacije u kojoj se trenutno nalazimo. Stoga bi uklanjanje stabala sa ciljem smanjenja rizika od lomova stabala bio veoma loš potez i nazadovao bi naša nastojanja da se postigne održivi razvoj urbanih prostora. Štoviše, stabla u gradovima moramo početi gledati kroz prizmu koristi koja ona pružaju u svojem neposrednom okolišu te sekundarnih koristi u širem okolišu.
Brojne koristi koje stabla daju očituju se u manje ili više mjerljivim utjecajima. Neki od najvrjednijih su svakako intercepcija i usporavanje oborinskih voda, zasjenjivanje i rashlađivanje okoliša oko stabala i objekata, povećanje vrijednosti nekretnina te, u novije vrijeme sve značajniji i iscrpno istraživan, pozitivan utjecaj na zdravstveno stanje urbane populacije.
Znanstvene studije pokazuju da se kod primjerenog gospodarenja zelenilom ostvaruje godišnja monetarna dobit, na temelju izračuna navedenih koristi, u iznosu od 15% do 40% uloženih sredstava. Bitno je naglasiti da, naravno, postoje i negativni primjeri gdje su monetarne kalkulacije ostvarene koristi manje od uloženih sredstava. U tim negativnim primjerima evidentiran je loš pristup strateškom planiranju urbane zelene infrastrukture kojeg treba izbjeći pod svaku cijenu jer ne samo da će unazaditi stanje postojeće populacije stabala već će se izgubiti na dragocjenom vremenu za ublažavanje utjecaja i reduciranje stakleničkih plinova.
Republika Hrvatska jedna je od država s visokim udjelom šumskog zemljišta, preko 40% ukupne kopnene površine. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je u mnogim mjestima pozitivna praksa iz domene arborikulture i urbanog šumarstva u svojim začecima te se događaju određeni propusti u gospodarenju urbanom zelenom infrastrukturom. Također, važna je činjenica da je mnoštvo naših gradskih parkova u nedirnutom stanju već više desetak godina zbog raznih okolnosti i spleta događaja. Ta neosporna konstatacija uvelike otežava pojedinačne zahvate na stablima zbog potencijalnih statičkih problema stabala uzrokovanih razbijanjem homogenog sklopa krošanja. Stoga je zahvate na individualnim stablima i populacijama urbanih stabala potrebno povjeriti posebno educiranom kadru koji je specijaliziran za naprednu dijagnostiku i izradu strateških kronoloških planova upravljanja stablima.
Osnova kvalitetnog podizanja urbanih stabala leži u pravilnom izboru vrste, adekvatnoj pripremi staništa za sadnju stabala i drugih arborikulturnih elemenata te izboru njege stabala baziranom na kvalitetnoj i sistematski odrađenoj kontroli stabala. S obzirom na globalno zatopljenje i izazove sa pojavom i produženjem sušnih perioda, opća je preporuka da se sade stabla koja su otpornija na sušna razdoblja jer se time aktivno smanjuje potrebna njega ali i s time povezani troškovi.
Osim toga, potrebno je izbjegavati i negativne zahvate orezivanja stabala jer se neadekvatnim izborom njege stabala može dugoročno značajno povećati rizik od lomova stabala te, što je vrlo važno, događa se smanjenje koristi koje su vezane uz aktivnu površinu tj. količinu lisne mase stabla. Ukoliko želimo da naše populacije urbanih šuma budu održive, otporne i efikasne u generiranju koristi, potrebno je izbjegavati ovršavanje stabala ili takozvani „rez u glavu“.
Važan korak prema izradama strategija upravljanja urbanim stablima je izrada i praćenje inventara urbanih stabala pri čemu nam pomažu i inteligentna rješenja, takozvani pametni sustavi za upravljanje urbanim zelenilom.
Globalno zatopljenje ima značajan utjecaj na preživljavanje starih stabala. Iz tog razloga osobitu pozornost potrebno je usmjeriti na identifikaciju starih i visoko vrijednih stabala koje je potrebno sačuvati. Takva stabla ne predstavljaju samo kulturnu, već i biološku baštinu određenog kraja. Vrijednost starih stabala prepoznale su mnoge jedinice lokalne uprave i samouprave. Stara stabla su nositelji i žarišta očuvanja bioraznolikosti prostora u kojem obitavaju. Ona postaju nezamjenjiva kada se na njima formiraju staništa čiji proces nastajanja traje i više desetljeća. Najvažnije je naglasiti da ona u tom slučaju ne moraju predstavljati izvor rizika u prostoru pod uvjetom da su pod nadzorom stručnog kadra koji je specijalno educiran za kvantificiranje negativnih promjena.
Značajan napredak bioraznolikosti i održivog razvoja određenog prostora moguće je napraviti i „veteranizacijom“ stabala. To je proces individualnog planiranja stablima i umjetnog stvaranja staništa na stablima koje je tvrtka Arboring napravila u suradnji sa svojim klijentima. Ta će stabla poslužiti lokalnom stanovništvu i kao edukacijski element kako bi se zaustavio proces udaljavanja ljudi od prirode te zaustavio negativan trend sve većeg nepoznavanja biljnih vrsta i uočavanja različitih organizama u okolišu.
Briga za okoliš posao je svih aktivnih sudionika u društvu, a znanstveni je konsenzus da je sadašnja generacija rukovoditelja i upravitelja zelenim površinama jedina u mogućnosti napraviti efektne zahvate u planiranju i njezi zelenila u smislu smanjenja posljedica globalnih klimatskih promjena. Ti će zahvati biti od presudnog značaja za održivi razvoj gradova u budućnosti koji sa sobom nosi puno velikih izazova. Iz tog razloga je bitno da se sada krene, makar malim koracima, ali u pravom smjeru.
Fran Poštenjak, MSc Arboriculture and Urban Forestry, cert. ETW, Ancient and Veteran trees evaluation and management- trainer
