Trulež drva- Brini za male stvari.. jer one neće dugo ostati male stvari!
Rijetko je minimalizam toliko izražen kao u prirodi. Svi organizmi koji žive u našem najbližem okolišu navikavali su se preživjeti u trenucima kada su zalihe hrane oskudne. Zbog toga u prirodi nikada nema prekomjernog kiča niti gomilanja nepotrebnih zaliha. Plodišta gljiva koje izazivaju truež mogu biti samo jedan od znakova da je stablo statički znatno kompromitirano. I najmanje plodište gljive znak je da se gljiva koja se razvijala u tkivu stabla polako priprema za reprodukcijsku fazu i proizvodnju velikog broja potomaka kako bi osigurala preživljavanje svoje vrste.
U drvu gljive, ovisno o vrsti enzima koje posjeduje njihov metabolizam, preferiraju razgradnju pojedinog elementa od kojeg su izgrađene stanice drva (celulozu, hemicelulozu ili lignin). Prilikom tog procesa razgradnje dijelova stanice, one indirektno utječu na statičku sigurnost stabla. Često se stablo, iako na prvi pogled zeleno i zdravo (kao u ovom primjeru), uslijed kombinacije jakog udara vjetra i polurazgrađenog drvnog tkiva lomi. Takvi lomovi stabla mogu biti izuzetno opasni ako se u blizini stabala nalazi vrijedna imovina ili ljudi. Stablo prilikom pada prouzrokuje veliku silu i može uništiti mnoge predmete ili teško ozlijediti ljude u blizini. Stoga trulež drva predstavlja veliki problem u urbanim sredinama.
Ipak, stabla svojim posebnim „govorom tijela“ daju do znanja da se u njima odvijaju truležni procesi. Oni pojačanim rastom nastoje kompenzirati razgradnju uslijed djelovanja truležnica u drvu. Taj rast lokaliziran je u blizini truležnog procesa, a potaknut je oslabljenom mehaničkom stabilnosti drva. Međutim, da za stručnjake stvari ne budu jednostavne, pobrinule su se gljive u slučaju akutne tzv. modre truleži koja nije selektivna i ne širi se ravnomjerno kroz drvo. Ako takva vrsta gljive truležnice npr. Kretzschmaria deusta (Hoffm.) P.M.D. Martin, (1970) napadne stablo koje je fiziološki slabo, pod stresom i nema energije kompenzirati dodatnim prirastom proces truleži, ono praktički bez simptoma postaje jako podložno lomu.
Na slikama (Slika 1. i 2.) prikazana je crnogorična rupičarka Phaeolus schweinitzii (Fr.) Pat. koja izaziva smeđu trulež na deblu i korijenu crnogoričnih vrsta, u ovom slučaju na američkom borovncu Pinus strobus L. Na slici 2. odijeljeno je polu-razgrađeno drvno tkivo- označeno crnim rubom i smeđim strelicama od potpuno razgrađenog tkiva- crveni rub i strelice. Drvo razgrađeno smeđom truleži iako najčešće može podnijeti pritisak nije otporno na lateralna gibanja. Pod naletom bočne sile- vjetra, ono se lomi čime direktno ugrožava Vašu imovinu.
Trulež drva normalan je proces i vrlo važan segment kruženja energije i održavanja bioraznolikosti u prirodi. Međutim, na mjestima gdje obitavaju ljudi takve opasne situacije moramo predvidjeti i sanirati moguće razorne posljedice. Kada ste zadnji put prekontrolirali Vaša stabla? Kako biste to uspješno napravili potrebno je u pomoć pozvati posebno educirani kadar. Mi ćemo se vrlo rado odazvati Vašem pozivu! Zaštitite svoju imovinu i omogućite svojoj zelenoj oazi da dugo vremena uljepšava Vaš okoliš. Obratite nam se s povjerenjem!
Vaš ARBORING tim
